Nedostatak ili smanjena aktivnost faktora koagulacije VIII (FVIII) kao uzrok nastanka hemofilije A se do sada terapijski rješavao intravenskim davanjem lijekova koji sadrže ovaj faktor.
Ti lijekovi se u organizmu zadržavaju dosta kratko, veliki broj njih od osam do dvanaest sati1, zbog čega se ovi lijekovi moraju davati često. U svrhu profilakse, odnosno da se osiguralo sprečavanje nastanka krvarenja, lijekovi koji sadrže FVIII se daju intravenski, pomoću igle ili baby sistema i šprice direktno u venu, odnosno u cirkulirajuću krv 2 do 3 puta sedmično.
S obzirom na veoma čestu potrebu za pronalaskom venskog puta kod osoba sa hemofilijom A (samo u svrhu administriranja profilaktičke intravenske terapije osoba sa teškom hemofilijom A na godišnjem nivou mora pronaći venski put 104, odnosno 156 puta)2, mogućnost pronalaska venskog puta utiče na kvalitet života ovih osoba, a otežano pronalaženje istog je jedan od veoma značajnih izazova sa kojim se dio osoba sa hemofilijom A susreće u toku svog života.
Otežan pronalazak venskog puta se najčešće definiše kao neuspjela venepunkcija nakon 2 i više pokušaja. Prema nekim istraživanjima, otežan periferni venski pristup je u opštoj populaciji prisutan kod 10-24% odraslih osoba, te kod 37% djece, a 2 ključna faktora koja utiču na mogućnost pronalaska venskog puta su vidljivost i palpabilnost vena.
Studije o otežanom venskom pristupu kod osoba sa hemofilijom su limitirane, a prema jednom istraživanju sprovedenom u Francuskoj 36,7% osoba sa hemofilijom uključenih u to istraživanje je imalo otežan venski pristup. Najčešći razlozi za otežan vesnki pristup u tom istraživanju su bili mlađa životna dob, prekomjerna tjelesna težina i otežan pronalazak vena.
Pronalazak venskog puta kod djece može zahtijevati više pokušaja i često je veoma stresan kako za dijete, tako i za njegovatelje i zdravstvene profesionalce. Vene malog promjera, anatomske varijacije, zajedno sa anksioznošću i trzanjem djeteta, dodatno otežavaju pronalazak venskog puta. Otežan venski pristup jeste jedna od glavnih barijera uključivanju intravenske profilakse osobama sa hemofilijom u dječijoj dobi.
Pridržavanje intravenskom profilaktičkom tretmanu hemofilije značajno pada u adolescenciji,11 te studije pokazuju da oko 50% osoba sa hemofilijom (svih dobnih skupina) se ne pridržava preporučenog intravesnkog profilaktičkog režima. Jedan od razloga tog nepridržavanja, jeste i otežan pronalazak venskog puta.
Otežan venski pristup je česta pojava kod osoba starije životne dobi. Starenje dovodi do promjena na koži, zidovima vena i u cirkulaciji, koje mogu otežavati pronalazak venskog puta, čak i medicinskom osoblju sa najvećom ekspertizom. Koža gubi tonus i elastičnost, te postaje sklonija pojavi modrica. Kada je javi potkožno krvarenje, ono se širi unutar veće površine, čime se reduciraju dostupna mjesta za intravenski pristup. Također, gubitak potkožnog tkiva kod starijih pacijenata čini vene nestabilnim, te zajedno sa svim prethodno navedenim dovodi do toga da su one sklonije „pucanju“
Brojni su izazovi sa kojima se osobe sa hemofilijom susreću tokom svog života, a neki od njih su probojna krvarenja uprkos profilaksi, pojava inhibitora, životno-ugrožavajućih krvarenja, hemofilična artropatija, kao i otežani venski pristup.
Otežan venski pristup značajno utiče na kvalitet života osoba sa hemofilijom A, a osim bola, nelagode i stresa koji nosi sa sobom, isti može doprinijeti i nepridržavanju terapiji, te samim time i povećati rizik od probojnih krvarenja.
Bosnian
English
French